Noj

Ishrana

Svaštojed

Broj mladunaca

6 - 14

Populacija

335

Brojoj jedinki

oko 2 milona

Dužina

1,7 m - 2,8 m

Težina

100 - 160

Životni vek

40 - 45 godina

Red (order)

Ptica trkačica (Palaeognathae)

Porodica (Family)

Nojevi (Struthionidae)

Lat. naziv

Struthio camelus

Poreklo

Afrika

stanište

Savana, travna vegetacija

„Noj možda skriva glavu, ali nikada ne skriva svoju brzinu.“

zvuk

Brze činjenice

Poreklo: Evropa, Azija, Severna Amerika; u Srbiji – Tara, Kopaonik, Zlatibor.

Stanište: Šume, planine, blizina vode.

Životni vek: Do 25 godina u divljini, preko 40 u zatočeništvu.

Ishrana: Svaštojed – biljke, med, riba, meso, insekti.

Dužina: Do 2,8m.

Težina: 100–390 kg (mužjaci teži).

Brzina: Do 50 km/h; dobar plivač i penjač.

Razmnožavanje: Parenje u proleće, mladunci rođeni zimi.
Trudnoća: 3,5 meseca.

Mladunci: 1–3, teški oko 250 g pri rođenju.

Briga o mladima: Majka ih doji i štiti 2–3 godine.

Pretnje: Gubitak staništa, krivolov, sukobi s ljudima.

Ishrana

Zimski san – hibernacija

Jedna od njegovih najpoznatijih osobina jeste zimski san – hibernacija. Tokom zime, medved se povlači u jazbinu, gde nekoliko meseci ne jede, ne pije i ne izlučuje otpadne materije. Tokom tog perioda koristi masne rezerve nakupljene tokom godine, a može izgubiti i do 30% telesne mase, bez gubitka mišića. Hibernacija je i predmet brojnih naučnih istraživanja jer se veruje da mehanizmi u medveđem telu mogu pomoći u razumevanju i lečenju bolesti kod ljudi.

Razmnožavanje i mladunci

Razmnožavanje kod mrkog medveda počinje u proleće, ali se zahvaljujući fenomenu odložene implantacije embrion razvija tek na jesen. Mladunci se rađaju tokom zime u jazbini, dok je majka još u stanju hibernacije. Na svet dolaze slepi, bez dlake i teški svega nekoliko stotina grama. U leglu obično ima jedno do tri mladunčeta. Oni doje bogato mleko i ostaju sa majkom u jazbini do proleća. U divljini ostaju uz majku do druge ili treće godine, dok ne nauče sve veštine neophodne za preživljavanje.

Pretnje i zaštita mrkog medveda

Uprkos svojoj snazi i prilagodljivosti, mrki medved se suočava sa brojnim pretnjama. Uništavanje prirodnih staništa, klimatske promene, krivolov i konflikti sa ljudima predstavljaju ozbiljan rizik za opstanak ove vrste. Zato je zaštita mrkog medveda važan deo rada mnogih nacionalnih parkova, naučnih institucija i zooloških vrtova, uključujući i naš.

Da li ste znali...

IUCN STATUS

Noj se na Crvenoj listi IUCN vodi kao „najmanje zabrinjavajuća vrsta (LC – Least Concern)”, što znači da trenutno nije ugrožen.

Druge životinje u našem parku