Indijski paun

Ishrana

Svastojed

Broj mladunaca

4-8

Populacija

335

Brojoj jedinki

Nepoznat

Dužina

0,5

Težina

2.7 kg - 6 kg

Životni vek

10 - 25

Red (order)

Kokoške (Galliformes)

Porodica (Family)

Fazani (Phasianidae)

Lat. naziv

Pavo cristatus

Poreklo

Indijski potkontinent

stanište

Šumsko područje

„Paun ne treba da peva kad već nosi nebo u repu.“

zvuk

Brze činjenice

Poreklo: Evropa, Azija, Severna Amerika; u Srbiji – Tara, Kopaonik, Zlatibor.

Stanište: Šume, planine, blizina vode.

Životni vek: Do 25 godina u divljini, preko 40 u zatočeništvu.

Ishrana: Svaštojed – biljke, med, riba, meso, insekti.

Dužina: Do 2,8m.

Težina: 100–390 kg (mužjaci teži).

Brzina: Do 50 km/h; dobar plivač i penjač.

Razmnožavanje: Parenje u proleće, mladunci rođeni zimi.
Trudnoća: 3,5 meseca.

Mladunci: 1–3, teški oko 250 g pri rođenju.

Briga o mladima: Majka ih doji i štiti 2–3 godine.

Pretnje: Gubitak staništa, krivolov, sukobi s ljudima.

Ishrana

Zimski san – hibernacija

Jedna od njegovih najpoznatijih osobina jeste zimski san – hibernacija. Tokom zime, medved se povlači u jazbinu, gde nekoliko meseci ne jede, ne pije i ne izlučuje otpadne materije. Tokom tog perioda koristi masne rezerve nakupljene tokom godine, a može izgubiti i do 30% telesne mase, bez gubitka mišića. Hibernacija je i predmet brojnih naučnih istraživanja jer se veruje da mehanizmi u medveđem telu mogu pomoći u razumevanju i lečenju bolesti kod ljudi.

Razmnožavanje i mladunci

Razmnožavanje kod mrkog medveda počinje u proleće, ali se zahvaljujući fenomenu odložene implantacije embrion razvija tek na jesen. Mladunci se rađaju tokom zime u jazbini, dok je majka još u stanju hibernacije. Na svet dolaze slepi, bez dlake i teški svega nekoliko stotina grama. U leglu obično ima jedno do tri mladunčeta. Oni doje bogato mleko i ostaju sa majkom u jazbini do proleća. U divljini ostaju uz majku do druge ili treće godine, dok ne nauče sve veštine neophodne za preživljavanje.

Pretnje i zaštita mrkog medveda

Uprkos svojoj snazi i prilagodljivosti, mrki medved se suočava sa brojnim pretnjama. Uništavanje prirodnih staništa, klimatske promene, krivolov i konflikti sa ljudima predstavljaju ozbiljan rizik za opstanak ove vrste. Zato je zaštita mrkog medveda važan deo rada mnogih nacionalnih parkova, naučnih institucija i zooloških vrtova, uključujući i naš.

Da li ste znali...

… da paun ne koristi svoj raskošni rep samo za lepotu, već i da plaši predatore širenjem repa koje liči na veliki par očiju?
… da samo mužjaci pauna imaju šareni, raskošni rep, dok su ženke znatno neupadljivije boje?
… da paun može da proizvede vrlo glasan i prodoran zvuk, koji se čuje i na preko kilometar udaljenosti?

IUCN STATUS

Indijski paun (Pavo cristatus) je na Crvenoj listi IUCN-a označen kao „najmanje zabrinjavajuća vrsta (LC)”, sa stabilnom i rastućom populacijom.

Druge životinje u našem parku